Iako ovaj tip pjene ima brojne nazive danas je najčešće upotrebljavani naziv “Memori pjena”, a redovito se pojavljuju nazivi Visco i Viscoelstic.

Sama pjena napravljena je na bazi ekspandiranja poliuretana, a tehnologija izrade razvijena je davne 1966. godine za potrebe NASA-e. Početkom osamdesetih NASA je patent učinila dostupnim javnosti. Iako sam proizvodni proces nije bio u potpunosti usavršen švedska tvornica poliuretanskih pjena Fagerdala World Foams uhvatila se rješavanja proizvodnih problema što je 1991. godine rezultiralo pojavom prvih memori madraca pod nazivom Tempur pedic.

Tempur madraci su u vrlo kratkom periodu pokazali prednosti termo senzibilne viskozne pjene i memori madraci su bez obzira na izrazito visoku cijenu postali hit u Europi. Istovremeno se memori pjena počinje upotrebljavati u medicini za izradu antidekubitalnih podložaka, sjedalica za invalidska kolica, operacijske stolove i brojne druge namjene, pa tako danas možemo kupiti i tenisice s ulošcima od memori pjene.

Vječno pitanje: Što je to zapravo memori pjena i što to ona pamti ?

Po definiciji to je viskozna termo-senzibilna poliuretanska pjena otvorene stanične strukture. Ono što tu pjenu razlikuje od ostalih je zapravo ovaj dio koji se odnosi na viskoznost i termo-senzibilnost. Te dvije karakteristike i danas čine ovu pjenu superiornom kad je u pitanju točkasta elastičnost tj. sposobnost materijala da rasporedi pritisak po površini. U praksi to izgleda ovako: Kad čovjek legne na memori pjenu, onda preuzima toplinu tijela ta postaje mekša.

U kratkom roku pjena formira kalup koji se oblikuje prema obliku tijela, a viskoznost pjene smanjuje povratni pritisak pjene. Memori pjena zapravo ne pamti ništa, ali ima usporenu povratnu elastičnost što je na reklamama najčešće prikazano otiskom dlana u pjeni. Ne brinite „pamćenje“ memori pjene je kratkoročno i već nekoliko trenutaka nakon što odmaknete dlan s pjene, ona se vraća u prvobitan položaj. Čak i samo ime Memori je zapravo više pučki naziv, a stručan naziv pjene je Viskozno elastična pjena.

Koja memori pjena je kvalitetna, a koja nije?

Tempur je odavno izgubio ekskluzivnost proizvodnje memori pjene i danas gotovo da i nema proizvođača poliuretanskih pjena koji u svom asortimanu nema i neku varijantu memori pjene. Kao i kod ostalih pjena na bazi poliuretana (PU- pjene, HR-pjene) tako je i kod memori pjene gustoća oznaka kvalitete i cijene.

Zbog i danas izuzetno zahtjevnog proizvodnog procesa svega nekoliko tvornica u svijetu proizvodi memori pjene veće gustoće od 50 kg/m³, pa je ta gustoća i najzastupljenija i ubraja se u standardni razred kvalitete. Pjene manje gustoće, 30 kg/m³ i 40 kg/m³ često se mogu naći u jastucima ili madracima niske kvalitete dok su pjene gustoće 85 kg/m³ svrstane u najviši razred kvalitete i mogu se naći u najluksuznijim madracima, najviše kvalitete, ali i cijene.

Osim gustoće kod memori pjena je bitna karakteristika termo-senzibilnosti tj. osjetljivosti pjene na promjenu temperature. Upravo je ova karakteristika ono što razlikuje kvalitetan proizvod od pjena upitne kvalitete, a to kupci teško mogu uočiti i provjeriti. Termo-senzibilnost, viskoznost i gustoća su ono što po izvrsnosti izdvaja Tempur® i Carpenter® memori pjene od ostalih.

Griju li memori pjene?

Povećana proizvodnja u tvornicama upitnih sposobnosti održavanja kvalitete i zahtjevnost proizvodnje memori pjena rezultirala je sad već prilično vidljivim zasićenjem tržišta. Posljednje vrijeme sve su glasnije i kritike ovog materijala što uvelike možemo pripisati spomenutim proizvođačima. Tako se često ističe povećan osjećaj topline u odnosu na druge pjenaste materijale.

Te tvrdnje donekle imaju uporište u samom funkcioniranju materijala koji je većom površinom u kontaktu s tijelom , ali se većinom odnose na nekvalitetne pjene nedovoljno otvorene stanične strukture. Čest slučaj je i nepravilno korištenje memori pjene od strane proizvođača madraca. Kombiniranje s krivim materijalima u potpornom sloju ili nekvalitetno pletivo navlake madraca koji mogu narušiti protok zraka i termosenzibilnost pjene, a što će za posljedicu imati direktan negativan utjecaj na kontaktnu temperaturu spavanja.

Ovi problemi lako se mogu izbjeći odabirom kvalitetnijih materijala te ispravnim korištenjem prilikom dizajniranja proizvoda.

Koje vrste memori madraca postoje?

Klasičan memori madrac

Klasična izvedba memori madraca podrazumjeva jezgru napravljenu iz dva sloja. Donji sloj je potporni i može biti izveden iz bilo kojeg materijala od kojeg se danas rade madraci. To mogu biti PU pjena , Latex , HR pjena ili opruge. S vremenom se pokazalo da najbolje rezulatate daju madraci u kombinaciji s HR pjenom.

Kod klasičnih memori madraca gornji sloj čini memori pjena koja obavlja ergonomsku funkciju u madracu.
Optimalne debljine memori sloja u madracu su u rasponu 5-8cm. Ne zaboravite da memori sloj mora popuniti sve neravnine na tijelu. Kad to uzmemo u obzir jasno je da madrac s memori pjenom debljine 2cm neće biti dovoljan da zadovolji ergonomsku funkciju. Isto tako nije poželjno da madrac ima previše memori pjene, jer to dovodi to propadanja tijela u jezgru.

Kod klasičnih memori madraca gornji memori sloj i donji potporni sloj nisu perforirani u zone i kod takvih madraca se koristi samo gornja strana madraca tj. spava se samo na strani na kojoj je memori pjena.

Višezonski memori madraci

Danas na tržištu možemo pronaći madrace koji u potpornom sloju imaju imaju višezonski profil. Kod klasičnih memori madraca zbog izostanka višezonskog profila, zdjelica uvijek tone nešto više u madrac i smanjena je mogućnost prijenosa pritiska na lumbalni dio leđa. Kod višezonskog potpornog sloja distribucija pritiska dužinom tijela je ravnomjerna i kralježnica je u boljem položaju.

Prednosti ovakvih kombinacija prvo su se pokazale prilikom kombiniranja memori pjena s višezonskim džepičastim opružnim jezgrama. Ovaj tip madraca može imati i tanji sloj memori pjene, a da nužno ne gubi ergonomska svojstva, no taj sloj ipak ne bi trebao biti tanji od 3 cm.

Ovakvi madraci mogu biti korišteni obostrano što uvelike produljuje vijek trajanja jezgre. Na žalost velik dio madraca koji su opisani kao višezonski memori madraci to u stvarnosti nisu. Zbog loše izvedenog višezonskog profila ili zbog nedovoljne debljine memori sloja takvi madraci često ne zadovoljavaju ergonomski standard.

  •  
  •  
  •  
  •